FLORA I FAUNA

Arbutus unedo satureja Montana

Iako je tipican mediteranski škrti krš, podrucje zapadnog Pelješca izuzetno je bogato biljnim i životinjskim vrstama, od kojih su neki raritetni, odnosno endemicni. Od oko 150 biljnih vrsta koje biološka ekspedicija sa Antropološkog instituta u Zagrebu zabilježila 2001 godine na podrucju nakovanske visoravni 66 su samonikle jestive biljke, a 51 ih posjeduje ljekovita svojstva. Medu znacajnijim jestivim biljkama isticu se komorac (Foeniculum vulgare), planika (Arbutus unedo) sa svojim brašnastim plodovima meginjama, oskoruša (Sorbus domestica), oštrolisna šparoga (Asparagus acutifolius), itd. Od ljekovitih biljaka mogu se navesti Pastirska iglica (Geranium robertianum), Petrovac (Agrimonia eupatoria), Levanda (Lavandula spica), Kadulja(salvia officinalis), Vrijesak(satureja Montana), Smilje(helichrysum italicum), Smrdljika ili  Smrljuha(pistacia lentiscus), Sljez(althaea officinalis), Majcina dušica ili Popunac (thymus serpyllum), itd.

Od krupnih životinja koje obitavaju na podrucju zapadnog Pelješca možemo spomenuti veprove, muflone, lisice, cagljeve, zeceve, a posebnu atraktivnost predstavljali su divlji konji i magarci koji su slobodno vršili ispašu na pašnjacima Sv. Ilije. Nažalost tijekom Domovinskog rata svi do posljednjeg su pobijeni.

Od gmazova na zapadnom Peljescu se mogu susresti krška gušterica (Podarcis melisellenis), oštroglava gušterica (Lacerta oxycephala), veliki zelembaci (Lacerta trilineata) dugih oko tridesetak centimetara, glavora (Ophisaurus apodus), crnostrig (Telescopus fallax) i poskoka (Vipera ammodytes) dugih do metar, te najveci gmaz na ovom podrucju – kravosas (Elaphe quatuorlineata), zmija iz porodice udava, a koja može narasti preko dva metra dužine.

Od ptica ovdje su zastupljene stanarice: mrka sjenica (Parus lugubris), voljic maslinar (Hippolais olivetorum), brgljez kamenjar (Sitta neumayer), vrabac (Passer domesticus), modrokos (Monticola solitaris), velika sjenica (Parus Mayor) i crnoglava grmuša (Sylvia melanocephala), zatim cuk (Otus scops), kozmopolitska vrsta kukuvije (Tyto alba) i sova ušara ili bukoc. Tu su još i fazani, jarebice, kokoške, prepelice, golubovi, kosovi, gavrani, cule, lastavice, zatim sokolovi, jastrebovi, a ljeti po nekoliko mjeseci znaju obitavati i orlovi sa rasponom krila od preko dva metra.

Osim vrsta leptira navedenih u strucnim publikacijama (oko 50 vrsta), biološka ekspedicija 2001 god. na Nakovanskoj visoravni zabilježila je još nekoliko vrsta. Danji leptiri dobri su pokazatelji zdravlja okoliša, ravnoteže u prirodi i stupnja ocuvanosti nekog podrucja, jer zbog specificne biologije odgovaraju na promjene u staništu.

Podrucje Sv. Ilije sa svojom šumom raritetnih crnih dalmatinskih borova i visinskim pašnjacima, na kojima se može naici na caglja, vepra, muflona, a sve donedavno i na divlje magarce i konje, predstavlja pravi ekološki raj. Šuma iznad uvale Duba Nakovanska jedino je podrucje na Pelješcu koje još nije stradalo od požara, a sastoji se od tipicnih mediteranskih vrsta poput cesvina i planika koji tamo dosižu gorostasne mjere, a medu stablima se provlace razne penjacice poput tetevike i bršljana.

Kao što se vidi, iz navedenog se jasno uocava kako se kulturnopovijesni i prirodni spomenici sa florom i faunom na podrucju Nakovane medusobno prožimaju. Zbog svega navedenog, Udruga, “Uzorna Nakovana” smatra da je potrebno organizirati EKO-ARHEOLOŠKI PARK na podrucju koje je oznaceno na karti. Takva zašticena zona veliki je potencijal u razvijanju turizma, prije svega ekoturizma.


Razglasite:
  • Print
  • Digg
  • Facebook
  • Twitter

Comments are closed.

Rezervacije
Weather
Incomplete forecast XML received.
Please refresh your browser.