SVETI ILIJA

Sveti Ilija (Sveti Ilija, 961 m) je najviši vrh i najpoznatija planinarska destinacija na Pelješcu, nalazi se na zapadnom kraju poluotoka. Masiv oko vrha Sv. Ilije proteže od sjevernoistocne do jugozapadne obale poluotoka, te je 6,5 km dug i oko 2,5 km širok. Jedna legenda kaže da je vrh bio nazvan Perunovo brdo, po starom slavenskom bogu Perunu, gospodaru gromova. Crkva Sveti Ilija  i Pantelija je ovdje izgrađena u 16 ili 17 stoljeću, te je bila uništena od strane mnogih udara gromova  u 19 stoljeću i nikada nije ponovno obnovljena. Sv Ilija zamijenilo je ime Perun. Kasnije u povijesti talijanski naziv Monte Vipera (planina zmija) je bio u uporabi. Neki misle ime je došlo od  zmije otrovnice, imena  poskok, koja živi u tom području, a drugi misle da je zbog konfiguracije strmih stjenovitih padina iznad Orebića koje podsjećaju na zmiju, sa svojim cik-cak linijama geoloških slojeva. Lokalni stanovnici ga jednostavno nazivaju, Ilija.

U nižim dijelovima planine prevladava mediteranski hrast i hrast crnika. Iznad 750 m možete naći lijepe šume crnog dalmatinskog bora. Ostala područja su pokrivena makijom ili stijenama prekrivenim mirisnim mediteranskim biljem. Planine i vrhovi na poluotoku Pelješcu su dostupni za uspon tijekom cijele godine. Iako je najbolji period za uspon  proljeće i jesen, zahvaljujući najviše ugodnoj temperaturi i lijepoj vidljivosti.

Iako tanak sloj snijega može pokriti vrhove Pelješca za kraća razdoblja u zimskom periodu, općenito planine i vrhovi su većinu vremena bez snijega i dostupni su zimi. U zimskom periodu sa vrha Sv. Ilija pruza se prekrasan pogled na snijegom prekrive Dinarske vrhove na kopnu, te s druge strane prema otocima Jadrana, sto je nezaboravno iskustvo. Panorama iz Sv. Ilije uključuje pogled na planine Biokovo, Mosor, Rilić, Čvrsnica, Prenj, Velež, delta Neretve, otoke srednje i južne Dalmacije (Korčula, Brač, Hvar, Vis, Mljet, itd…). Sve do Dubrovnika i planine Orjen  u Crnoj Gori,  a ako ste dovoljno sretani možete vidjeti obalu Italije, ali samo tijekom sjevernog vjetara (Bura), kada je nebo kristalno čisto.

Postoje dvije planiniske kucice, drvena  na 565m. nadmorske visine, koja je postavljena sredinom 80-tih, od strane lovackog drustva, te kamena koja se nalazi na tocno 800m. nadmorske visine. Tu kucicu je 1908 g. dao sagraditi Nadvojvoda Karlo von Habsburg, zbog lova na caglje, te je tom prilikom napravljen put iz zaseoka Urkunici, kao i pojilo za zivotinje. Na stotu godisnjicu (2008g.) planinarsko drustvo uz potporu lokalnih vlasti krenulo je u obnovu iste, te se radovi privode kraju.

Najopasnije vremenske situacije na planinama mogu biti u slučaju iznenadnih oluja, mećava ili guste magle (posebno u kasnu jesen, rano proljeće, ili za vrijeme iznenadne ljetne oluje). Od opasnosti u planinama na Pelješcu, treba dati posebnu pozornost na mogućnost za susret sa  zmijom, uključujući najotrovniju u  području, Poskok. Od ostalih stvari, kojih trebate biti svjesni i savjesni, jest odjeca, duge hlace u svim uvjetima (ljeti), isto tako obuca koja mora biti primjerena  za planinske uvjete.

Uspon na vrh Sv. Ilije moze trajati od 1:30 do 3 sata, ovisno o lokaciji Vašeg početaka.


OZNAČENE I PROHODNE STAZE

KORISTITI OVE STAZE:

  • Od zaseoka Urkunici (200 m istočno od zaseoka Ruskovici, markirani put – klasični uspon, najkraći ali donekle zanemaren zbog tezine uspona)

  • Od zaseoka Bilopolje (oko 1 km zapadno od Franjevačkog samostana, markirani put-popularan zbog pogleda, umjerena tezina uspona)

  • Iz Gornje Nakovane (6 km sjeverozapadno od Vignja, markirani put-najpopularniji i najlaksi).

  • Iz Vignja (izmedju Jerkova sela i sela Podac, oko 400 m SZ od mjesnog groblja spaja se na put iz Nakovane)

Nije označena (markirana) ali prohodna ruta

  • Iz Sv. Luncijate (500 m SZ od Kučište, stara ruta)

Stare staze, nisu prohodne, ni oznacene (nemojte ih koristiti)

Nadam se u bliskoj budućnosti će biti dostupne za korištenje!

  • Iz sela Zukovac (500 m sjeverno od Zamošća, na moru, stara ruta).

  • Od zaseoka Dol (500 m sjeverno od Vignja, stara ruta) .

  • Od zaseoka Gurici (800 m sjeverno od Franjevačkog samostana).

Savjeti izletnicima i posjetiteljima planina:

- Izabrati izlet koji tjelesno i vremenski možete svladati

– Ne ići u planinu sam, ne odvajati se od grupe

– Obavijestiti obitelj o svom smjeru kretanja, vremenu povratka i držati se toga

– Upisati se u knjigu posjetitelja na vrhu

– Pitati i poslušati savjet iskusnih planinara

– Računati na moguću promjenu vremena

– Držati se isključivo markiranih planinarskih staza

– Nositi uvijek baterijsku lampu, vodu, upaljač

– Nositi malu osobnu prvu pomoć

– Imati sa sobom rezervnu odjeću, kapu i zaštitu od sunca, kiše i vjetra

Ako se dogodi nesreća u planini:

- Pružiti prvu pomoć u okviru znanja
- Zaštiti unesrećenog od topline – hladnoće
- Obavijestiti gorsku službu spašavanja

112

Gorska služba spašavanja

+385 91 721 0013

Stalni dežurni telefon

Razglasite:
  • Print
  • Digg
  • Facebook
  • Twitter

Comments are closed.

Rezervacije
Weather
Incomplete forecast XML received.
Please refresh your browser.