DUBROVNIK


Srednjovjekovni grad na hrvatskom dijelu jadranske obale i riznica kulturno – povijesnih spomenika koji su nastajali tijekom tisućgodišnjeg razdoblja njegovog postojanja.

U prošlosti je bio Grad-Republika, uz Veneciju jedan od najpoznatijih kulturno-gospodarskih središta na Mediteranu. U novijoj povijesti je središte suvremenih kulturnih i turističkih zbivanja , grad ljetnog festivala međunarodne smotre vrhunskih dostignuća glazbeno-scenskog stvaralaštva, grad muzeja i galerija. Te vrijednosti stvorile su od Dubrovnika prostor koji pruža bogati izbor raznovrsnih doživljaja i uzbuđenja, ali i potpuni odmor u tihom, umirujućem okolišu blage mediteranske klime i prekrasnih primorskih pejzaža.

“Non bene pro toto libertas venditur auro” – “Sloboda se ne prodaje za sve blago svijeta”, uklesano je već u davnim vremenima Dubrovačke Republike nad vratima Lovrijenca, neosvojive dubrovačke tvrđave. Za burne povijesti, na ovom se području dodirivalo i sukobljavalo mnoštvo suvereniteta i pomorskih sila: Bizanta, Saracena, Hrvata, Normana, Venecije, malih kneževina i kraljevina, pa ugarsko-hrvatske države i preko nje rimsko-njemačkog carstva, osmanlijskog, habsburškog i Napoleonovog carstva.

Na takvoj razmeđi mali grad poput Dubrovnika uspio je političkom umješnošću izboriti potpuni oblik samouprave tako da je stoljećima djelovao kao neutralna, samostalna država – Dubrovačka Republika.

MITOVI I LEGENDE

Legenda o Sv. Vlahu, svecu zaštitniku grada Dubrovnika

Sveti Vlaho je bio biskup u Sebasti u Armeniji, mučen je za vrijeme cara Dioklecijana te je postao svetac zaštitnik grada Dubrovnika u 10 st. Prema legendi, ukazao se Stojku, rektoru katedrale te ga upozorio da su se Venecijanci usidrili pred otokom Lokrumom te da namjeravaju napasti grad. Stojko je o ovome izvijestio Senat te je organizirana obrana grada. Nakon ovog događaja Sveti Vlaho je izabran za sveca zaštitnika grada Dubrovnika. Kip Svetoga Vlaha nalazimo na gradskim zidinama kao i na gradskim vratima. Lik Svetog Vlaha također je ukrašavao zastavu Dubrovačke Republike te se isti lik nalazio na državnim pečatima i novcima koji su se izrađivali u vrijeme Dubrovačke Republike.

Festa Svetog Vlaha se proslavlja svake godine trećeg Veljače, i to je festa u kojoj sudjeluje cijeli grad. Festa je nadaleko poznata po sudjelovanju ljudi iz okolnih mjesta u narodnim nošnjama, zatim po veličanstvenoj procesiji u kojoj crkveni predstavnici pronose gradom relikvije sveca, te po različitim zabavnim i kulturnim događajima.



Legenda o katedrali Uznesenja Marijinog

Današnja barokna katedrala izgrađena je u 18 st. na mjestu gdje se prethodno nalazila romanička bazilika iz 12 st. Romanička bazilika je potpuno stradala u velikom potresu 1667 godine. Prema povijesnim dokumentima, romanička bazilika je bila jedna od najlijepših bazilika na našim prostorima, bogato ukrašena skulpturama i u čijem se centru nalazila predivna kupola. Prema legendi, dio novca za izgradnju romaničke bazilike je donirao engleski kralj Ričard Lavljeg Srca. To je bio njegov zavjetni dar gradu Dubrovniku, budući da je preživio brodolom u blizini otočića Lokruma, pred samom starom gradskom lukom. To se dogodilo 1192 g. na povratku s Trećeg križarskog boja. Za vrijeme restauratorskih radova 1981 g. ispod današnje katedrale nađeni su temelji crkvice koja je prema arhitektonskom stilu prethodila romaničkoj bazilici. Ovo dokazuje da je Dubrovnik, čak i prije 7 st., bio organizirana urbana cjelina te baca novo svijetlo na osnutak samoga grada.

Razglasite:
  • Print
  • Digg
  • Facebook
  • Twitter

Comments are closed.

Rezervacije
Weather
Incomplete forecast XML received.
Please refresh your browser.